Informacije za pacijente

Sveobuhvatan vodič kroz minimalno invazivne procedure interventne radiologije – savremeno lečenje uz manji rizik, manju bolnost i brži oporavak.

Uvod za pacijente

Šta je interventna radiologija

Interventna radiologija je oblast radiologije i kompleksna medicinska disciplina, koja obuhvata minimalno invazivne procedure načinjene pod kontrolom različitih metoda radiološkog slikovnog prikaza (dijaskopija, ultrazvuk, kompjuterizovana tomografija, magnetna rezonanca).

Mnoga stanja koja su nekada zahtevala hiruršku intervenciju, danas mogu lečiti interventni radiolozi uz manji rizik, manju bolnost i kraći oporavak odnosno boravak u bolnici.

Napredak tehnologije i dostupnost visokokvalitetne opreme omogućavaju interventnoj radiologiji sve više novih mogućnosti lečenja.

U početku nova medicinska struka nije bila široko prihvaćena, ali vremenom su nove metode davale rezultate jednake ili bolje od hirurških, a uz manji rizik i nižu cenu. Tako se interventna radiologija počinje naglo širiti, izmenjujući dijagnostičke i terapijske postupke, kako bi danas postala metoda prvog izbora u lečenju mnogobrojnih bolesti.

Prednosti interventne radiologije

  • Minimalan rez bez klasične operacije Zahvati se izvode kroz otvor na koži od svega par milimetara pod kontrolom slike u realnom vremenu.
  • Manji rizik i manja bolnost Najveći broj procedura izvodi se u lokalnoj anesteziji uz minimalnu traumu okolnog tkiva.
  • Kraći boravak u bolnici i brži oporavak Pacijenti se znatno brže vraćaju svakodnevnim aktivnostima u poređenju sa hirurškim zahvatima.
Kompletan pregled zahvata

Procedure interventne radiologije (25)

Neurointervencije

Mehanička trombektomija

Akutni ishemijski moždani udar (šlog, kap) nastaje usled odumiranja moždanog tkiva zbog zapušenja jedne od moždanih arterija trombom. Pravovremenom intervencijom (kroz katetere obično preko preponskih krvnih sudova), koja se zove mehanička trombektomija, može se ukloniti tromb i sprečiti ili ublažiti moždani udar.

Neurointervencije

Embolizacija aneurizmi na krvnim sudovima mozga

Aneurizma na krvnim sudovima mozga predstavlja proširenje krvnog suda na mestu oslabljenog zida, koje može da pukne i izazove izuzetno teško a ponekad i smrtonosno krvarenje. Embolizacija aneurizmi predstavlja metodu kojom se (kroz katetere obično preko preponskih krvnih sudova) mogu zatvoriti ova proširenja i sprečiti njihovo pucanje.

Neurointervencije

Embolizacija moždanih arteriovenskih malformata (AVM)

Arteriovenski malformat predstavlja klupko krvnih sudova sa oslabljenim zidom koji može da pukne i izazove izuzetno teško a ponekad i smrtonosno krvarenje. Embolizacija AVM predstavlja metodu kojom se (kroz katetere obično preko preponskih krvnih sudova) mogu delimično ili u potpunosti zatvoriti ova proširenja i sprečiti njihovo pucanje.

Česta pitanja

Šta pacijent treba da zna pre intervencije?

Većina interventno-radioloških procedura izvodi se u lokalnoj anesteziji ili blagoj analgosedaciji, kroz ubod iglom na koži (najčešće u predelu prepone ili ručnog zgloba) bez velikog hirurškog reza. Pre svake procedure interventni radiolog obavlja razgovor sa pacijentom, pregleda medicinsku dokumentaciju, laboratorijske analize (posebno parametre zgrušavanja krvi i funkciju bubrega) i detaljno objašnjava tok zahvata.

Napomena: Informacije na ovoj stranici su edukativnog karaktera i ne zamenjuju lekarski pregled. Za procenu indikacije obratite se Vašem ordinirajućem lekaru ili nadležnom centru za interventnu radiologiju.

Kako se zakazuje pregled ili procedura kod interventnog radiologa?

Pacijenti se najčešće upućuju od strane nadležnog specijaliste (neurologa, vaskularnog hirurga, onkologa, gastroenterologa, urologa ili radiologa) sa prethodno urađenom slikovnom dijagnostikom (UZ, CT ili MR) u odgovarajući klinički centar za interventnu radiologiju.

Da li su procedure interventne radiologije bolne?

Unutrašnjost krvnih sudova nema receptore za bol, pa se najveći broj procedura izvodi u lokalnoj anesteziji na mestu uboda, uz blagu analgosedaciju ili prisustvo anesteziološkog tima kod složenijih zahvata.

U kojim ustanovama u Srbiji se izvode ove procedure?

Procedure se izvode u univerzitetskim kliničkim centrima, institutima i kliničko-bolničkim centrima u Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Kragujevcu, Valjevu i drugim centrima. Klinički centri u Srbiji →