Informacije za pacijente

Sveobuhvatan vodič kroz minimalno invazivne procedure interventne radiologije – savremeno lečenje uz manji rizik, manju bolnost i brži oporavak.

Uvod za pacijente

Šta je interventna radiologija

Interventna radiologija je oblast radiologije i kompleksna medicinska disciplina, koja obuhvata minimalno invazivne procedure načinjene pod kontrolom različitih metoda radiološkog slikovnog prikaza (dijaskopija, ultrazvuk, kompjuterizovana tomografija, magnetna rezonanca).

Mnoga stanja koja su nekada zahtevala hiruršku intervenciju, danas mogu lečiti interventni radiolozi uz manji rizik, manju bolnost i kraći oporavak odnosno boravak u bolnici.

Napredak tehnologije i dostupnost visokokvalitetne opreme omogućavaju interventnoj radiologiji sve više novih mogućnosti lečenja.

U početku nova medicinska struka nije bila široko prihvaćena, ali vremenom su nove metode davale rezultate jednake ili bolje od hirurških, a uz manji rizik i nižu cenu. Tako se interventna radiologija počinje naglo širiti, izmenjujući dijagnostičke i terapijske postupke, kako bi danas postala metoda prvog izbora u lečenju mnogobrojnih bolesti.

Prednosti interventne radiologije

  • Minimalan rez bez klasične operacije Zahvati se izvode kroz otvor na koži od svega par milimetara pod kontrolom slike u realnom vremenu.
  • Manji rizik i manja bolnost Najveći broj procedura izvodi se u lokalnoj anesteziji uz minimalnu traumu okolnog tkiva.
  • Kraći boravak u bolnici i brži oporavak Pacijenti se znatno brže vraćaju svakodnevnim aktivnostima u poređenju sa hirurškim zahvatima.
Kompletan pregled zahvata

Procedure interventne radiologije (25)

Hepatobilijarne i GI

Bilijarne procedure (drenaža, stent)

Perkutana transhepatična bilijarna drenaža je interventna procedura kojom se drenažni kateter plasira u bilijarno stablo. Ovom procedurom se tretira zastoj ili blokada toka žuči kao i curenje žuči nakon hirurgije. Bilijarni stent je procedura koja se izvodi nakon bilijarne drenaže, ukoliko je uzrok blokade maligna bolest.

Hepatobilijarne i GI

Drenaže

Pod kontrolom različitih metoda radiološkog slikovnog prikaza, ubacuje se fleksibilni drenažni kateter kroz mali rez na koži u različite patološke tečne i/ili gasne kolekcije.

Hepatobilijarne i GI

Gastrointestinalni i ezofagealni stenting

Smetnje u pasaži pojedinih segmenata intestinalnog trakta, uzrokovane malignom bolešću, mogu biti rešavane od strane interventnih radiologa postavljanjem stenta.

Hepatobilijarne i GI

Gastrostoma

Interventna radiološka procedura kojom se preko kože u želudac ubacuje sonda radi ishrane. Sprovodi se najčešće kada endoskopsko plasiranje nije moguće. Od značaja je kod bolesnika sa cerebrovaskularnim bolestima, orofaringealnim malignitetima i motornim neuronskim bolestima.

Hepatobilijarne i GI

TIPS (Transjugularni intrahepatični porto-sistemski šant)

Intervencija kojom se pravi komunikacija u jetri između portne i hepatične vene, kako bi se smanjio pritisak u portnoj veni i sprečila opasna stanja do kojih on može dovesti kao npr. krvarenja u proširenim venama jednjaka.

Česta pitanja

Šta pacijent treba da zna pre intervencije?

Većina interventno-radioloških procedura izvodi se u lokalnoj anesteziji ili blagoj analgosedaciji, kroz ubod iglom na koži (najčešće u predelu prepone ili ručnog zgloba) bez velikog hirurškog reza. Pre svake procedure interventni radiolog obavlja razgovor sa pacijentom, pregleda medicinsku dokumentaciju, laboratorijske analize (posebno parametre zgrušavanja krvi i funkciju bubrega) i detaljno objašnjava tok zahvata.

Napomena: Informacije na ovoj stranici su edukativnog karaktera i ne zamenjuju lekarski pregled. Za procenu indikacije obratite se Vašem ordinirajućem lekaru ili nadležnom centru za interventnu radiologiju.

Kako se zakazuje pregled ili procedura kod interventnog radiologa?

Pacijenti se najčešće upućuju od strane nadležnog specijaliste (neurologa, vaskularnog hirurga, onkologa, gastroenterologa, urologa ili radiologa) sa prethodno urađenom slikovnom dijagnostikom (UZ, CT ili MR) u odgovarajući klinički centar za interventnu radiologiju.

Da li su procedure interventne radiologije bolne?

Unutrašnjost krvnih sudova nema receptore za bol, pa se najveći broj procedura izvodi u lokalnoj anesteziji na mestu uboda, uz blagu analgosedaciju ili prisustvo anesteziološkog tima kod složenijih zahvata.

U kojim ustanovama u Srbiji se izvode ove procedure?

Procedure se izvode u univerzitetskim kliničkim centrima, institutima i kliničko-bolničkim centrima u Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Kragujevcu, Valjevu i drugim centrima. Klinički centri u Srbiji →